„Jesen u Kaštelima“ manifestacija je koju organizira Turistička zajednica Kaštela u suradnji s Gradom, kaštelanskim udrugama i ustanovama. Ova manifestacija na Brce u Kaštel Kambelovac donijela cijeli niz događanja, kojima je ovogodišnji naglasak bio na vinima, posebno crljenku kaštelanskom. Tako se održao sajam plodova zemlje na kojem su kruh i druge proizvode od brašna, kao i niz različitih domaćih prozvoda, prezentirale škole i vrtići s područja grada te gradske udruge među kojima se našla i naša udruga.
Posjetitelji manifestacije imali su i priliku kušati kaštelanska vina, ali i sve ponuđene plodove i proizvode na štandovima, od slatkih fritula i hroštula, tradicijskih kolača i slanih pita do vrgoračkog pršuta, domaćih ajvara i mirisnih rakijica.. Poslijepodnevni sati prošli su u degustaciji vina i punim tanjurima fažola kojeg su pripremili članovi kaštelanske Hvidre te uz nastup KUD-a Ante Zaninović, vokalne skupine Kaštelanke, klape Šinjorine i drugih, mladih glumaca udruge Karol Woytila i mladih plesača.
Svi posjetitelji imali su mogućnost i donirati određena financijska sredstva, s ciljem da korisnici našeg prihvatilišta za beskućnike u budućnosti dobiju novi televizor.
Svjetski dan beskućnika obilježava se 10. listopada.
Cilj obilježavanja ovog dana je skrenuti pažnju javnosti na potrebe beskućnika, te pružiti građanima šansu da se i sami uključe u humanitarno djelovanje u svojoj zajednici. Beskućništvo nije izbor, već se do njega može doći iz različitih razloga na koje ljudi ponekad ne mogu utjecati. Kao i proteklih godina organizacije iz čitavog svijeta, na različite načine, tog dana provode aktivnosti s ciljem senzibiliziranja javnosti za problem beskućništva. Ove godine predstavnici organizacija, članica Hrvatska mreža za beskućnike iz cijele Hrvatske te beskućnici, socijalni radnici, volonteri i suradnici koji doprinose skrbi o beskućnicima, organizirali su javno-promotivnu akciju na riječkom Korzu. Udruga Oaza bila je domaćin 11. Nacionalnog susreta kojem je osnovni cilj bio upoznavanja šire javnosti o problemu beskućništva kao najekstremnijem obliku siromaštva i socijalne isključenosti. Konferencija je bila posvećena prevenciji beskućništva, socijalnom uključivanju beskućnika te programima i mjerama za ublažavanje siromaštva. Također istaknuti su i primjeri prvog reprezentativnog istraživanja beskućništva na području RH, smjernice za provođenje ETHOS tipologije beskućništva te primjeri dobre prakse u radu s beskućnicima namijenjene jedinicama lokalne i područne samouprave koji još uvijek ne provode programe skrbi o beskućnicima.
Beskućništvo je rastući socijalni problem u Republici Hrvatskoj. Niz različitih životnih okolnosti i problema dovode do beskućništva. Na svima nama je važna uloga u prevenciji beskućništva, ali i u što bržem i kvalitetnijem socijalnom uključivanju beskućnika u normalan život.
I ove smo godine u prostoru Dnevnog boravka za starije osobe obilježili Međunarodni dan starijih osoba. Već u srijedu 27. rujna započeli smo s informatičkom radionicom te posjetom gradonačelnika Kaštela, gospodina Denisa Ivanovića, koji je nakon zajedničkog druženja korisnike darovao ružama. Program je nastavljen igranjem svima omiljene tombole.
U petak, 29. rujna za starije smo građane organizirali mjerenje tlaka i edukativni razgovor s medicinskom sestrom, a vezano uz zdravlje i kvalitetu življenja.
Nakon poslijepodnevnog domijenka pripremljenog uz pomoć korisnika i volontera u Dnevnom boravku, družili smo se sa članovima Udruge i suradnicima na provođenju Projekta. Dan je nastavljen radionicom-igraonicom „Djeca i starije osobe – kako smo se igrali nekada“, odnosno igrali smo TRLJU.
Obilježavanje smo završili u nedjelju 1. listopada večerom i plesom za umirovljenike u restoranu „Kastel“ u Kaštel Lukšiću.
Dalmacija 30.rujna posebno štuje Sv.Jeronima, zaštitnika cijele Dalmacije i Hrvatske provincije franjevaca konventualaca. Sv.Jeronim je vrlo često svjestan svoje teške naravi, znao reći: Parce mihi Domine quia dalmata sum” ili “Oprosti mi Gospodine jer sam Dalmatinac”. Sv. Jeronim rođen je 340. godine u Stridonu, u Dalmaciji.Školu je pohađao u Rimu i ondje je kršten. Prigrlio je pokornički, asketski život, pošao na Istok i tamo je zaređen za svećenika. Vrativši se u Rim, postao je tajnik pape Damaza i ondje je započeo prevoditi Sveto pismo s izvornika na latinski jezik. Taj prijevod Biblije naziva se Vulgata (tj. popularni, pučki prijevod). Promicao je monaški, samostanski način života, te se nastanio u Betlehemu. Napisao je brojna djela, osobito tumačenja Svetoga pisma. Umro je u Betlehemu 420. godine.
Kao i prethodnih godina, pa tako i ove sudjelovali smo na svetoj misi povodom obilježavanja blagdana Sv.Jeronima prigodnim misnim slavljem i procesijom s kipom Sv.Jeronima. U procesiji i misnom slavlju sudjelovali su naši članovi od onih najstarijih do najmlađih na čelu s našim predsjednikom udruge, gospodinom Srećkom Radanom.
Nakon dvaju nastupa pred publikom u Kaštel Gomilici, ovog vikenda najmlađi glumci, ujedno članovi naše udruge, bili su dio ovogodišnjih 7. Dana Kaštelanskog kazališta, predstavivši se publici igrokazom „Čudotvorna slika“, nastalim prema stvarnim događanjima iz druge polovice 19. stoljeća.
Ove godine po prvi puta kao podlogu za rad odabrali smo povijesnu temu. Igrokaz s kojim su se naši najmlađi članovi predstavili publici nosi naziv „Čudotvorna slika“. Tema igrokaza usko se veže uz naše mjesto, Kaštel Gomilicu, a radi se o čudesnom prestanku kuge nakon što je fra Fulgencije Carev svojim Gomiličanima poslao sliku Gospe od Milosti.
Kroz nešto više od pola sata, uz scenografiju i kostimografiju po uzoru na izvorno vrijeme te koristeći u igrokazu sliku Gospe koju je prema originalu naslikao slikar Dinko Bekavac,
Snažna molitva pokazala se plodonosnom i kuga je uskoro nestala s ovih područja.
U znak zahvalnosti Gomiličani su potom, u čast Gospi, izgradili crkvicu na lokalitetu Mila Gora, u kojoj i dan danas petog dana mjeseca kolovoza mještani slave spomen na dobrotu Zaštitnice Hrvata, Gospe od Milosti.
Glumci na pozornici Kulturnog centra u Kaštelima u nedjelju su bili Marija Maleš, Zvonimir Hrgović, Damjan Granić, Marko Kunjašić, Josip Polak, Sara Božinović i Marijeta Šiško.
Autor teksta je Ana Pisac, a djecu su pripremile i igrokaz prilagodile Dina Balić, Antonija Crnjak i Mia Božić-Brnić.
|
